Paraplegija

Paraplegija uzrokovana povredom kičmene moždine rezultira oštećenjem u motornim ili senzornim funkcijama donjeg dijela tijela.

Uzroci paraplegije

Stanje nastaje zbog oštećenja ćelijskih struktura kičmene moždine unutar kičmenog kanala. Zona kičmene moždine koja je pogođena kod paraplegije je torakalna, lumbalna ili sakralna regija kičmenog stuba. Ukoliko su i ruke pogođene paralizom, tetraplegija/kvadriplegija je pravilan termin.

Simpotmi paraplegije

Povreda kičmene moždine u torakalnom nivou kičme ili ispod tog nivoa rezultira paraplegijom, dok ruke nisu pogođene. Ljudi sa povredama segmenata kičmene moždine T1 do T8 obično imaju kontolu ruku, ali imaju slabu kontrolu torza i slab balans zbog nedostatka kontrole abdominalnih mišića. Kod donjih torakalnih povreda (T9-T12) ostaje dobra kontrola stomačnog predjela i dobra abdominalna kontrola.

Balans tokom sjedenja kod osoba sa nižom povredom kičmene moždine je obično vrlo dobar. Lumbalne i sakrlane povrede rezultiraju u smanjenoj kontrolu kukova i nogu. Iako paraplegija nastaje ispod nivoa L2, pravilna terminologija za povredu ovih donjih spinalnih živaca se zove kaude ekvina sindrom.

Spinalni živci i nivoi

paraplegija

Unutar kičmene moždine postoji odgovarajući spinalni živac za svaki dio tijela. Funkcija ispod nivoa kičmene moždine će biti ili izgubljena ili oštećena.

Funkcija spinalnih živaca u cervikalnom dijelu kičmene moždine je obično nedirnuta paraplegijom i ostaje potpuno funkcionalna kod nekih osoba sa paraplegijom.

Funkcija spinalnih živaca ispod cervikalnih dijelova kičmene moždine je obično oštećena zbog oštećenja u torakalnim, lumbalnim ili sakralnim regijama, što uzrokuju paraplegiju.

Slijedeći dijelovi kičmene moždine su zaduženi za slijedeće funckije:

  • T1: Širenje prstiju ruke i kontrola malih mišića ruke
  • T1-T12: interkostalni i abdominalni mišići
  • T10-L2: psihogena erekcija (kontrolisana)
  • L2 : savijanje kukova
  • L1, L2, L3, L4: fleksija bedara
  • L2, L3, L4: savijanje i pružanje noge u koljenu
  • L2, L3, L4: skupljanje bedara
  • L4, L5, S1: širenje bedara
  • L4, L5, S1: dorzifleksija stopala
  • L4, L5, S1: pružanje nožnih prstiju
  • L4, L5, S1: fleksija noge u koljenu
  • L5, S1, S2: pružanje noge u kuku
  • L5, S1, S2: plantarna fleksija stopala
  • L5, S1, S2: fleksija nožnih prstiju
  • S2, S3, S4: kontrola sposobnosti refleksne erekcije
  • S2, S3, S4: ejakulacija se stvara u gumoljnospužvastom mišiću, koji kontroliše pudendalni živac
  • S3, S4, S5: mokraćna bešika, crijeva i seksualni organi i analni i drugi mišići karlice
  • Coc1: odgovoran za osjećaj samo u trtici

Sekundarne medicinske komplikacije

Sekundarne medicinske komplikacije paraplegije uključuju dekubituse, trombozu, nizak krvni pritisak, autonomnu disrefleksiju i pneumoniju. Gubitak kontrole stolice i mokraće najčešće uvijek nastaje. Seksualno funkcionisanje je često oštećeno ili potpuno izgubljeno kod osoba sa povredom kičmene moždine.

Kod muškaraca, plodnost može biti ugrožena, dok kod žena to obično nije slučaj. Fizioterapija i različita rehabilitaciona oprema za vježbanje, poput funkcionalne električne stimulacije, kao i oprezna samoopservacija i njega pomažu u spriječavanju budućih komplikacija i smanjuju dosadašnjih.

Zbog toga što je paraplegija rezultat traumatske povrede tkiva kičmene moždine, drugi problemi vezani za nerve se mogu desiti. Čest je i hronični neuropatski bol u dijelovima oko povrede. Neuropatski bol nastaje kada neuroni unutar oštećene kičmene moždine šalju lažne signale bola mozgu. Ovaj tip bola se može tretirati medikamentima i ponekad, nemedicinskim tretmanima.

ASIA skala oštećenosti

Povrede kičmene moždine su klasifikovane od strane Američke asocijacije za povrede kičme (ASIA). ASIA skala ocjenjuje pacijente bazirano na njihovom funkcionalnom oštećenju od A do D.

Author: admin